Visoka temperatura


Povišena temperatura je zdrava reakcija organizma na infekcije ili upale. Na temperaturi iznad 39˚C mikrobi se ne mogu razmnožavati.

Kod visoke temperature ubrzavaju se metabolički procesi 5-8 puta, povećava se proizvodnja interferona koji sprečava razvoj virusa, količina gvožđa u plazmi se smanjuje što je važno za sprečavanje rasta bakterija, povećava se pokretljivost i delovanje belih krvnih ćelija koje uništavaju mikrobe.

Sposobnost organizma da razvije vrlo visoke temperature ukazuje na snažan organizam i vitalnost. Sigurno ste primetili da su im deca naročito sklona, dok teški hronični bolesnici vrlo retko imaju temperaturu iznad 38˚C.

                                         VISOKA TEMPERATURA NIJE OPASNA




Iako povišena temperatura može izgledati zabrinjavajuće, ona sama po sebi nije opasna. Temperatura do 41˚C (prema nekim izvorima do 42˚C) ne može naštetiti srcu i mozgu. Organizam sam reguliše temperaturu, pa visoka temperatura uzrokovana infekcijama vrlo retko ide iznad 41˚C. Izuzetak je npr. meningitis pri kojem može doći do poremećaja termoregulacijskog centra u mozgu. Više temperature od 41˚C su uglavnom uzrokovane toplotnim udarom, ozledom glave, trovanjem ili anestezijom.

Roditelji se često pribojavaju povišene temperature zbog febrilnih konvulzija. One se mogu javiti kod dece između 4 meseca i 6 godina starosti, a uzrokovane su naglim porastom, a ne samom visinom temperature. Febrilne konvulzije, iako izgledaju vrlo zabrinjavajuće, nisu opasne.

Iako visoka temperatura sama po sebi nije štetna, ona je obično znak prisutnosti infeckije od kojih neke mogu biti opasne. Viša temperatura ne znači obavezno i težu bolest, pa se ozbiljnost bolesti ne određuje prema tome, nego prema više faktora.

Potražiti pomoć ako je bolesnik vrlo letargičan, razdražljiv ili zbunjen, ako puno povraća i ne može zadržati tečnost, ako ima jaku glavobolju, bol i ukočenost u vratu ili problema s disanjem te ako dete mlađe od 4 meseca ima bilo kakvo povišenje temperature.

                                                 KADA I KAKO JE SPUŠTATI?

Temperaturu treba spuštati ako je viša od 39˚C duže od nekoliko sati ili ako se popne iznad 40˚C. Ako je temperatura niža od 39˚C ne treba je spuštati osim ako se bolesnik oseća loše i bolest teško podnosi.

Vrlo je važno da bolesnik pije dovoljno tečnosti. Temperatura će se podići ako je osoba dehidrirana ili ima previše pokrivača i odeće.

                                          METODE SPUŠTANJA TEMPERATURE

Kupka u mlakoj vodi: Ovo je vrlo delotvorna metoda bez štetnih nuspojava. Neka bolesnik sedne u kadu napunjenu toplom vodom, najbolje za stepen-dva nižom od njegove telesne temperature. Koristite sunđer ili krpu za kvašenje delova tela koji nisu u vodi, uključujući i lice. Polako snižavajte temperaturu vode dodavanjem hladne vode. Nastavite tako dvadesetak minuta. Što je veća količina vode u kadi, to će proces biti delotvorniji. Stavite li osobu u premalo vode i ostatak tela samokvasite sunđerom, koža će se ohladiti pa može početi drhtati pre nego što je dovoljno toplote izašlo iz unutrašnjosti tela. Kad završite, lagano potapšajte telo ručnikom i pustite da se ostatak vode osuši na vazduhu. Svo vreme pazite da bolesnik nije izložen promaji ili hladnoći. Ako počne drhtati za vreme kupke, prestanite s kupanjem i osušite ga peškirom.

Možete probati na stopala staviti kriške sirovog krompira.

Voda i so: Ajurvedska medicina preporučuje u posudu sa hladnom vodom dodati kafenu kašičicu soli, umočiti dve krpe u nju, a zatim jednu staviti na čelo, a drugu na područje pupka. Ponoviti prema potrebi.

Biljni čajevi: Čaj od cveta crne bazge ili malolisne lipe potiče znojenje i rad bubrega, čaj od žalfije/kadulje (treba ga kuvati 3 minute) pomaže izbacivanju toksina i reguliše znojenje (potiče ili smanjuje prema potrebi), a čaj od kamilice smiruje nervozu i nemir te takođe potiče znojenje. Menta i stolisnik takođe mogu biti korisni.

                                                      NIJE PREPORUČLJIVO

Nepoželjna je masaža alkoholom jer može dovesti do trovanja alkoholnim parama, pogotovo kod dece.

Bolesnika ne treba siliti da jede ako nema apetita. Za probavu hrane je potrebna energija, a organizmu treba što više energije za lečenje bolesti. Najbolje je da osoba pije sveže sokove od voća i povrća ili, ako je gladna, pojede toplu supu od povrća bez masnoća. Masnoće opterećuju jetru koja je ionako preopterećena detoksikacijom zbog bolesti.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Sline

Sam si sebi najbolji lekar

Sumpor