pH ravnoteža organizma


Održavanje pH ravnoteže u organizmu veoma je važno za dobro zdravlje. Naime, disbalans, odnosno preterana kiselost, može da bude uzrok brojnih oboljenja. Pošto se najčešćim uzrokom acidoze smatraju nezdrave životne navike i neadekvatna ishrana, brojni nutricionisti rešenje za ovaj problem vide u pH dijeti.
Pažljivim planiranjem jelovnika i pravilnom kombinacijom namirnica moguće je uspostaviti kiselo-baznu ravnotežu u organizmu i sprečiti nastanak brojnih oboljenja.
Acido-bazna vrednost (pH) odredjuje se skalom od 0 (najkiselija) do 14 (najbaznija). Idealna za ljudski organizam jeste blago bazna sredina, tačnije od 7,35 do 7,45. Ako pH telesnih tečnosti (krv, urin, pljuvačka) nije u ovom rasponu, telo posebnim mehanizmima pokušava da uspostavi ravnotežu. U trenutku kada više nije u stanju da se bori protiv disbalansa, dolazi do razvoja ozbiljnijih oboljenja.
Da bi se postigla pH ravnoteža, potrebno je unositi 80% baznih i 20% kiselih namirnica. Da bi se uspostavila kiselo-bazna ravnoteža u organizmu, treba konzumirati što više svežeg, termički neobradjenog povrća i voća a izbegavati upotrebu belog brašna, rafinisanog šećera, soli, masti (''bela smrt''), mlečnih i mesnih preradjevina, rafinisanih ulja.
Hranu žvakati što duže, zbog toga što se na ovaj način podstiče izlučivanje pljuvačke jer sadrži enzim ptijalin koji stvara baznu reakciju. Redukovati upotrebu kafe jer je izuzetno kisela, naročito u kombinaciji sa šećerom i mlekom. Alkohol i cigarete izbaciti iz upotrebe, jesti u miru i tišini te kontrolisati stres.

Veliki broj namirnica sa kiselim pH veoma su zdrave i važne za pravilno funkcionisanje organizma, pa nije poželjno isključiti ih iz ishrane. Njihov negativan uticaj na acido-baznu ravnotežu može se neutralisati kombinovanjem sa većom količinom baznih namirnica.

Namirnice koje stvaraju baznu reakciju:

Voće: papaja, limun, smokve, ananas, kruška, jabuka, kivi, trešnja, banana, groždje, dunja, odnosno sve vrste plodova osim brusnice i borovnice

Povrće: lubenica, dinja, alge, špargla, blitva, keleraba, šargarepa, spanać, celer, zelena salata, kupus, brokoli, tikvice, krompir (sa ljuskom), kelj, paprika, rotkva, paradajz, beli i crni luk, odnosno sve vrste svežeg povrća

Žitarice: proso, kinoa

Mahunarke: soja i proizvodi od soje, pasulj

Jezgrasti plodovi: bademi, svež kokos, kesten...

Napici: sveže cedjeni sokovi, biljni čajevi

Začini: beli luk, vlašac, majoran, lovorov list, kari, morska so, bosiljak, ruzmarin, djumbir, jabukovo sirće, mlevena paprika…

Namirnice koje stvaraju kiselu reakciju:

Žitarice: integralni pirinač, kukuruz, ječam, raž, heljda, pšenica, beli pirinač

Mahunarke: azuki pasulj, leblebije, sočivo

Jezgrasti plodovi: lešnici, pistaći, orasi, sušeni kokos

Namirnice životinjskog porekla: sve vrste mesa i ribe, belance, jogurt, kiselo mleko, kravlje mleko, meki i tvrdi sirevi, jaja

Zasladjivači: šećer (sve vrste), fruktoza, veštački zaslađivači

Napici: industrijski i gazirani sokovi, kafa, pivo, alkohol, vino

Začini: prerađena so, kečap, majonez, muskatni oraščić...

Napomena: Termičkom obradom smanjuje se pH vrednost namirnica, pa je poželjno da ishrana bude bazira na 75% sirovih i 25% termički obradjenih namirnica, idealno je da bude 100% presna ishrana.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Sline

Sam si sebi najbolji lekar

Sumpor